• u slučajevima u kojima projekt obuhvaća pojedinačni JLS (jedinica lokalne samouprave), NP će uobičajeno biti sam JLS (pogodno za veće JLS-ova, odnosno gradove);
• u slučajevima u kojima projekt obuhvaća više pojedinačnih JLS-ova, dogovorom između tih JLS-ova, jedan od uključenih JLS-ova može se imenovati NP-om, pri čemu je potrebno definirati i odgovarajuću upravljačku i financijsku participaciju i nadzor pojedinačnih JLS-ova prema NP-u;
• u slučajevima u kojima projekt obuhvaća više pojedinačnih JLS-ova, ulogu NP-a mogu preuzeti tijela regionalne uprave (županije ili županijske razvojne agencije) - pogodno za manje JLS-ove;
• u slučajevima u kojima projekt obuhvaća više pojedinačnih JLS-ova, ulogu NP-a mogu preuzeti i tijela državne uprave.

Koji je redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi pojedinačnog projekta?

Sukladno ONP-u redoslijed aktivnosti pripreme i provedbe projekta su:

1. Pred-pripremne aktivnosti - okvirna analiza potreba i mogućnosti provedbe projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture na području JLS-a
2. Izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI)
3. Javna rasprava - za određivanje boja područja (bijelo, sivo, crno)
4. Odluka o pokretanju projekta
5. Javna nabava - izbor privatnih partnera   ( Uputa Upravljačkog tijela o izmjeni redoslijeda faza od 01. veljače 2017. )
6. Zatvaranje financijske konstrukcije
7. Prijava sufinanciranja iz fondova EU-a
8. Projektiranje mreža i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti
9. Izgradnja mreže, inicijalni postupak provjere potpora
10. Odobrenje veleprodajnih uvjeta i naknada
11. Nadzor i izvještavanje o provedbi projekta

Koji su mogući potencijalni rizici i problemi u pripremi i provedbi projekata na lokalnoj razini? Na koji način se potencijalni rizici i problemi na lokalnoj razini mogu minimizirati?

Potencijalni rizici i problemi odnose se na:

• Nedovoljne administrativne kapacitete JLS-ova koji potencijalno mogu usporiti ili onemogućiti provedbu projekata na lokalnoj razini,
• Nedostatak karakterističnog znanja vezanog uz telekomunikacijske tehnologije i tržišta elektroničkih komunikacija JLS-ova,
• Nedostatak poznavanja formalno-pravnog okvira državnih potpora i povezanih procedura od strane JLS-ova, što može dovesti do nesukladnosti predloženih projekata na lokalnoj s pravilima državnih potpora,
• Nedostatak potrebnog znanja i iskustva za provedbu i nadzor  provedbe projekata u JLS-ovima, koji može usporiti i otežati provedbu projekata, potencijalno rezultirati pravnim i regulatornim poteškoćama te nesporazumima u odnosima s privatnim partnerima i operatorima.

Kako bi se potencijalni rizici i problemi minimizirali ili potpuno uklonili, JLS-ovi bi trebali detaljno pratiti strukturna pravila ONP-a, upute, smjernice i zakonodavni okvir, te ukoliko je to potrebno, za pojedine faze u radu na projektima zatražiti savjete nacionalnih institucija nadležnih za određena stručna područja.
   

Koja su strukturna pravila kojih se moraju pridržavati  Nositelji projekata prilikom pripreme i provedbe projekata kako bi oni bili sukladni Okvirnom nacionalnom programu? Strukturna pravila su obvezujuća za nositelje svih projekata unutar ONP-a, a odnose se na:
 

• Ciljana područja provedbe ONP-a (pravila određivanja boja ili mapiranja),
• Ciljanu razinu širokopojasnog pristupa podržanog u projektima (pravilo značajnog iskoraka - step change),
• Izbor prikladnog investicijskog modela,
• Zemljopisni i administrativno-upravni obuhvat projekta,
• Postupak javne rasprave prije pokretanja projekta, uključujući i korištenje postojeće infrastrukture,
• Postupak javne nabave u projektima, uključujući i pravilo tehnološke neutralnosti,
• Veleprodajne uvjete i nadzor nad cijenama pristupa  mrežama izgrađenim uz potpore u projektima,
• Povrat prekomjernih potpora (clawback).

Strukturna pravila detaljno su objašnjena u ONP-u str. 21-51.  

Tko ima ulogu NOP-a?

Nositeljem Okvirnog programa (NOP) imenovana je odlukom Vlade Republike Hrvatske Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).  

Što je Plan razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI), postoje li upute za izradu PRŠI-a? Tko provjerava i odobrava PRŠI?

Nositelj projekta mora izraditi nacrt detaljne specifikacije projekta - Plan razvoja širokopojasne infrastrukture (dalje: PRŠI), provesti njegovu javnu raspravu i izraditi konačnu verziju PRŠI-ja. PRŠI je potrebno izraditi  sukladno strukturnim pravilima zadanim Okvirnim nacionalnim programom i temeljem elemenata utvrđenih Studijom izvodljivosti projekta. Sukladnost projekta s ONP-om na razini nacrta i konačne verzije PRŠI-ja, a uzimajući u obzir rezultate javne rasprave provjerava i utvrđuje NOP.

Važno je razlikovati nacrt PRŠI-ja od konačne verzije PRŠI-ja.

NP-ovi su dužni nacrte PRŠI-ja dostaviti NOP-u radi preliminarne provjere sukladnosti sa strukturnim pravilima ONP-a. NOP je dužan navedene provjere obaviti u roku od 30 dana, te o svim primjedbama obavijestiti NP-ove, s ciljem da iste budu uvažene kroz izmjene i nadopune nacrta PRŠI-ja, odnosno da budu uvrštene u konačnu verziju PRŠI-ja.

Konačna verzija PRŠI-ja treba sadržavati sve podatke i cjeline definirane ONP-om (str. 57.-58.), uz napomenu da će podaci o ciljanom području provedbe projekta biti verificirani kroz postupak javne rasprave, a kroz isti će postupak podaci o postojećoj infrastrukturi biti dopunjeni podacima koje dostave operatori.
NP-ovi mogu napraviti izmjene i/ili nadopune PRŠI-ja nakon provedbe javne rasprave, temeljem svih razumnih i opravdanih primjedbi i komentara operatora ili drugih dionika projekta, ako se smatra da takve izmjene i/ili nadopune mogu poboljšati provedbu projekta.

Konačna specifikacija projekta unutar PRŠI-ja mora biti u potpunosti sukladna sa strukturnim pravilima ONP-a, što čini konačnu verziju PRŠI-ja .

Konačnu verziju PRŠI-ja NP-ovi su dužni dostaviti NOP-u nakon provedene javne rasprave. NOP je u roku 30 dana dužan napraviti provjere konačne verzije PRŠI-ja i ako je projekt opisan PRŠI-jem sukladan sa strukturnim pravilima ONP-a, odobriti PRŠI u navedenom roku.

Nakon primitka odobrenja od strane NOP-a, NP-ovi mogu donijeti odluku o pokretanju projekta.

Smjernice za izradu PRŠI-ja mogu se pronaći na web stranici NOP-a.

U kojem se obliku NOP-u dostavlja nacrt PRŠI-ja radi preliminarne provjere ?

Sukladno Smjernicama za izradu PRŠI-ja, a koje su objavljene na našoj Internet stranici u rubrici “Obrasci i upute“,  nositelji projekata su dužni dostaviti tekst nacrta PRŠI-ja uvezan u jednom primjerku te zapis cjelokupnog teksta na CD-u.

Elektronički zapis također mora sadržavati i izvorne (original) tablice u kojima se prikazuju podaci, a koji se koriste za pojedine izračune, te karte i sve relevantne materijale korištene pri izradi nacrta PRŠI-ja.

  

Što je to mapiranje i koji je cilj i svrha mapiranja? Gdje je moguće dobiti podatke o trenutnom stanju dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa na nekom području? Na kojoj razini su ti podaci strukturirani i na koji način ih Nosioci projekata mogu koristiti u postupku mapiranja?

Mapiranje  je prostorni prikaz područja s podacima o stanju dostupnosti osnovnog i NGA širokopojasnog pristupa od svih operatora, a svrha mapiranja je određivanje područja u kojima je opravdano temeljem pravila i smjernica ONP-a provoditi individualne projekte u sklopu ONP-a. Podaci o stanju dostupnosti su prikazani i dostupni putem geoinformacijske aplikacije na internetskim stranicama HAKOM-a (http://bbzone.hakom.hr/).

ONP razlikuje pojmove inicijalnog mapiranja i drugog postupka mapiranja. Rezultati inicijalnog mapiranja prikazani su u prilogu E ONP-a. S obzirom na duže vremensko razdoblje implementacije ONP-a i očekivane promjene boja područja, prije provedbe pojedinačnih projekata iz ONP-a, NP-ovi su obvezni provesti postupak provjere ispravnosti prvotno dodijeljenih boja područja u odnosu na dodatak E ONP-a, tj. postupak verifikacije boja područja ili drugi postupak mapiranja. Taj postupak uključuje i prikupljanje planova ulaganja operatora u sljedeće 3 godine. Navedeni postupak verifikacije zaključuje se nakon provedbe postupka javne rasprave na razini projekta, po čijem će završetku NP-ovi, sukladno pravilima i smjernicama određivanja boja područja, odrediti obuhvat ciljanih područja na kojima je opravdano provoditi projekte.  
 

Koja su pravila za određivanje boja područja u  postupku mapiranja?

Boja područja određuje se na sljedeći način:

• bijela područja - područja gdje ne postoji odgovarajuća širokopojasna infrastruktura i niti jedan operator ne planira graditi širokopojasnu infrastrukturu u iduće tri godine,
• siva područja - područja gdje postoji širokopojasna mreža jednog operatora te niti jedan drugi operator ne planira graditi dodatnu mrežu u iduće tri godine,
• crna područja - područja gdje postoje barem dvije širokopojasne mreže koje pripadaju dvama različitim operatorima ili će prema iskazanom interesu operatora barem dvije mreže biti izgrađene u iduće tri godine.

Što je prostorni obuhvat projekta i kako se određuje? Postoji li minimalni/maksimalni broj kućanstava koji se mogu/moraju obuhvatiti jednim projektom?

Prostorni obuhvat projekta je geografska cjelina na koju se odnosi  izgradnja/nadogradnja NGA mreže koju pokriva projekt , a načelno je vezana  uz područja kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave (JLS-ovi) kao nositelji projekata (NP-ovi). ONP ne navodi  parametre koji se  koriste prilikom određivanja  prostornog obuhvata projekta već daje preporuku za definiranje optimalnog prostornog obuhvata projekta a odnose se na: administrativno-upravnu cjelovitost, broj potencijalnih korisnika u projektu  i zemljopisnu cjelovitost.
 
ONP sadrži  strukturna pravila vezana za određivanje svih potencijalnih korisnika u projektu (poglavlje 2.4.1.) te određivanje lokacije demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži (poglavlje 2.4.2) kojih se moraju pridržavati svi NP-ovi.
 
Kao primjer,  neki od parametara za izračun su:
 

• ukupna kopnena površina,
• broj objekata sa pripadajućom kućnom adresom,
• duljine ulica u naseljima,
• ukupna duljina trase za širokopojasnu infrastrukturu bez provoda koji uključuje ulice  i dijelove prometnica za povezivanje distribucijskih čvorova. 

Iz tih podataka se može proračunati ciljana radna površina odnosno područje obuhvata  projekta.   ONP ne definira minimalan ili maksimalan broj potencijalnih korisnika već daje preporuku da pojedinačni projekt obuhvaća do 10 000 (deset tisuća)  potencijalnih korisnika što u praksi odgovara broju do 25 000 stanovnika na ciljanom radnom području.
   

Što znači zahtjev ostvarenja značajnog iskoraka (step change)?

Zahtjev ostvarenja značajnog iskoraka kao strukturno pravilo ONP-a predstavlja minimalnu brzinu koja će se ostvariti nadogradnjom postojeće ili izgradnjom nove mreže koja će se graditi u sklopu Okvirnog programa.
Zahtjev značajnog iskoraka određuje  40 Mbit/s kao minimalnu brzinu prema korisniku (download) i  5Mbit/s kao minimalnu brzinu od korisnika (upload).
 

Koji se investicijski modeli mogu primijeniti na projekte unutar ONP-a? Koji investicijski model se preporuča? Jesu li opisani investicijski modeli obvezujući?

Na projekte unutar ONP-a mogu se primijeniti  investicijski modeli po izboru nositelja projekta.  Međutim, postoje određena strukturna pravila koja investicijski model NP-a mora zadovoljavati.

ONP  opisuje tri osnovna investicijska modela .

Navedeni opisi su informativne i savjetodavne naravi za NP-ove, te se NP-ovima ostavlja mogućnost da samostalno odabiru investicijski model za pojedinačni projekt. Samo su neki aspekti primjene određenih investicijskih modela definirani kao strukturna pravila Okvirnog programa.       
       
Model A - privatni DBO model U investicijskom modelu A odgovornost za projektiranje, izgradnju i operativni rad mreže prepušta se privatnom operatoru (engl. design, build, operate - DBO), pri čemu izgrađena mreža ostaje u vlasništvu tog operatora. Projektiranje mreže ovdje označava postupak izrade detaljnih tehničkih specifikacija zahvata izgradnje mreže prema mjerodavnim propisima, a na temelju općih specifikacija koje su izradili NP-ovi, a koje najmanje uključuju traženu razinu širokopojasnog pristupa koji mora biti osiguran na zemljopisnom obuhvatu ciljanog područja. Investicijski model A može se izabrati u slučajevima u kojima NP-ovi nisu u mogućnosti i/ili nemaju dostatno znanje i kapacitete za provedbu potrebnih aktivnosti na projektiranju, izgradnji i održavanju mreže. Također, s obzirom na investicijske troškove i potrebne iznose potpora u projektima, investicijski model A može se izabrati u slučajevima u kojima je racionalnije osloniti se na znanja i iskustvo privatnih operatora te njihovu postojeću mrežnu infrastrukturu. Pri tome je bitno da prednost, koju se ovim investicijskim modelom daje pojedinačnom privatnom operatoru, ne poremeti natjecanje operatora na tržištu elektroničkih komunikacija, što je osigurano definiranjem relevantnih veleprodajnih uvjeta pristupa mreži (vidi poglavlje 2.6.1).
 
Model B - javni DBO model Model B odnosi se na investicijski model u kojem je odgovornost za projektiranje te izgradnju i upravljanje mrežom na tijelima javne vlasti (javni DBO model), te izgrađena mreža ostaje u trajnom javnom vlasništvu. lako su tijela javne vlasti, kao NP-ovi, u potpunosti odgovorna za provedbu projekta po modelu B, u pojedinim aktivnostima mogu biti angažirane specijalizirane privatne tvrtke (zbog nedostatka administrativnih kapaciteta i/ili stručnih znanja u tijelima javne vlasti). Također, i za poslove održavanja i upravljanja mrežom u modelu B mogu biti angažirane privatne tvrtke, pri čemu je bitno da, kod upravljanja, privatne tvrtke ne dobiju pravo prikupljanja naknada od krajnjih korisnika mreže (budući da bi takav pristup imao obilježja koncesije). U slučaju potrebe angažiranja privatnih tvrtki unutar modela B za sve navedene aktivnosti, NP-ovi su se dužni pridržavati svih relevantnih propisa iz javne nabave (vidi također i poglavlje 2.5). Primjena modela B u projektima u sklopu Okvirnog programa je podložna općim ograničenjima u skladu s fusnotom (96) PPDŠP-a. Ta ograničenja obuhvaćena su strukturnim pravilima Okvirnog programa i uključuju; (i) obvezu operatora javne mreže prema modelu B da posluje po veleprodajnom poslovnom modelu i nudi veleprodajne usluge pristupa mreži izgrađenoj uz potpore; (ii) ograničenje poslovanja operatora na područja izvan komercijalno atraktivnih područja; (iii) ispunjavanje neprofitne obveze te (iv) obvezu računovodstvenog razdvajanja sredstava za upravljanje mrežom od sredstava koja se koriste za provođenje ostalih aktivnosti iz djelokruga odgovornosti tijela javne vlasti. Iznimno, operator javne mreže smije pružati usluge krajnjim korisnicima, ukoliko isti spadaju u skupinu javnih 26 korisnika (javna tijela i institucije JLS-ova, JRS-ova te podružnice tijela ili institucija), budući da u tim slučajevima pružanje usluga predstavlja javni interes i može biti, između ostalog, jedan od razloga pokretanja projekta.
 
Model C - javno-privatno partnerstvo Javno-privatno partnerstvo, kao investicijski model C, općenito kombinira pojedinačne prednosti investicijskih modela A i B. U kontekstu projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture privatni partner u modelu JPP-a može preuzeti odgovornost za projektiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje mreže, te također dijelom sufinancira izgradnju mreže (preostali dio financiranja mreže osigurava javni partner kroz državne potpore). Izgrađena mreža, nakon proteka razdoblja trajanja ugovora o JPP-u, a najkasnije nakon 40 godina, vraća se u javno vlasništvo. Zadržavanje izgrađene mreže u javnom vlasništvu prednost je u odnosu na investicijski model A. Osnovne prednosti u odnosu na model B općenito obuhvaćaju niže javne investicijske troškove (zbog participacije privatnog partnera) te potrebu za manjim operativnim kapacitetima u tijelima NP-ova, budući da se odgovornosti za projektiranje, upravljanje i održavanje mreže mogu povjeriti privatnom partneru u JPP-u. Prethodno navedene prednosti modela JPP-a općenite su i potrebno ih je detaljnim analizama provjeriti za svaki pojedinačni slučaj. Prvenstveno treba provjeriti da li su, dugoročno, javni troškovi vezani uz izvedbu projekta po modelu JPP-a manji od troškova izvedbe projekta po modelu B. Takva analiza izražena je kroz tzv. komparator troškova javnog sektora (engl. Public Service Comparator - PSC), odnosno detaljnu analizu kojom se provjerava prikladnost primjene modela JPP-a u odnosu na javni model izgradnje i održavanja mreže. Izgrađenim mrežama po modelu C mora se upravljati isključivo po veleprodajnom modelu, prema kojem operator mreže ne smije nuditi svoje usluge na maloprodajnom tržištu korisnicima koji se nalaze na području pokrivanja mreže izgrađene u projektu. Ova obveza predstavlja strukturno pravilo Okvirnog programa kod primjene investicijskog modela C. U slučaju primjene modela C, NP-ovi se moraju pridržavati svih mjerodavnih propisa JPP-a u Republici Hrvatskoj, sukladno ZJPP-u [9] te relevantnim pravilnicima i uredbama. Ti propisi, između ostalih, uključuju opise svih procedura vezanih uz: izradu prijedloga projekta JPP-a (uključujući i analizu PSC-a), odobrenje projekta JPP-a, odabir privatnog partnera, sklapanje ugovora o JPP-u te naknadna izvješća o provedbi projekta JPP-a. Okvirni program ne postavlja nikakve detaljne odredbe vezane uz formu JPP-a kod izgradnje širokopojasne infrastrukture te se ostavlja mogućnost NP-ovima da samostalno prilagode model JPP-a, sukladno potrebama projekta i lokalnim prilikama.            

Koji investicijski model se preporuča?

Ne postoji preporuka za odabir investicijskog modela.               

Jesu li opisani investicijski modeli obvezujući?

Opisani modeli nisu obvezujući, ali dodatni investicijski  modeli koje bi nositelj projekta koristio moraju zadovoljavati osnovne uvjete:  veleprodajni pristup s naknadama za pristup određenim u skladu sa SDPŠM-om, pravedno i ne diskriminirajuće postupanje, s već opisanim posebnostima za privatne i javne operatore, moraju u svim slučajevima biti zadovoljeni.
 

Što je to clawback postupak? Koja je procedura povrata prekomjernih potpora tzv. clawback?

Procedure povrata prekomjernih potpora (također i povrata sredstava; engl. clawback) vezane su uz pravila državnih potpora formalizirana kroz čl. 78i Smjernicama za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža (u daljnjem tekstu skraćeno SDPŠM - engl. Guidelines for the application of State aid rules in relation to the rapid deployment of broadband networks, European Commission, OJ 2013/C 25/01 ). U SDPŠM dan je pregled pravila koja uvjetuju sukladnost državnih potpora za širokopojasne mreže s općim pravilima državnih potpora u EU-u. Sustav praćenja i povrata sredstava za svaki projekt unutar Okvirnog programa provest će se u dvije faze. U prvoj fazi (početni postupak provjere potpora) zahtijeva se provjera troškova ulaganja (i traženi iznos državne potpore, koji odgovara intenzitetu državne potpore) nakon dovršetka izgradnje mreže (planirani troškovi ulaganja uspoređuju se sa stvarno nastalim rashodima). Druga faza (naknadni postupak provjere potpora) obvezna je samo u slučaju projekata u kojima iznos potpore premašuje 10 milijuna EUR. NOP i NRA dužni su zajednički pomagati NP-ovima tijekom tog postupka, a njihovo će se mišljenje smatrati konačnom odlukom o povratu potpora, u slučaju da NP i operator ne mogu postići sporazum o iznosu potpore za koji se treba tražiti povrat.  


Koji je cilj javne rasprave vezane uz određeni projekt? Kada se provodi postupak javne rasprave u pripremi pojedinačnog projekta ?

Cilj postupka javne rasprave je pribaviti mišljenja svih zainteresiranih strana, prije svega od operatora na tržištu i korisnika usluga, vezana uz određeni projekt poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture u sklopu Okvirnog programa. Osim toga, postupkom javne rasprave provodi se i verifikacija inicijalno određenih boja područja u drugom postupku mapiranja. Javnu raspravu provode NP-ovi prije početka implementacije projekta, a provođenje ovog postupka obvezno je za sve projekte u Okvirnom programu, temeljem odredbi SDPŠM-a (čl. 64 i 78b). Javnu raspravu pokreće NP nakon pripreme opisa projekta koji je dio formalnog nacrta PRŠI-ja. Javna rasprava ne smije biti kraća od 30 dana.  

Na koji način Nositelji projekata mogu u postupku javne rasprave utvrditi vjerodostojnost najavljenih ulaganja operatora?

NP može zatražiti od operatora, koji je najavio NGA ulaganja, detaljnije podatke o ulaganjima kao što su poslovni plan, dinamika izgradnje po područjima, izvori financiranja itd. NP najavljeni plan ulaganja operatora može prenijeti u obvezujuću formu (takva forma može biti izjava operatora koji je najavio ulaganje i može biti formalizirana ugovorom između NP-a i operatora).
   
Je li preliminarna provjera sukladnosti PRŠI-ja s pravilima Okvirnog programa obvezna?

Nositelji projekata obvezni su nacrt PRŠI-ja, prije upućivanja u postupak javne rasprave, dostaviti NOP-u radi preliminarne provjere sukladnosti s pravilima ONP-a.
   
Mora li se u projektima unutar ONP-a predvidjeti korištenje postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) ili se može graditi nova EKI tamo gdje postoje slobodni kapaciteti postojeće EKI?

Svi projekti unutar ONP-a moraju predvidjeti korištenje slobodnih kapaciteta postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture. Na taj način izbjegavaju se nepotrebni troškovi izgradnje nove EKI. U postupku javne rasprave nužno je od svih operatora koji u projektu žele sudjelovati kao privatni partneri, zatražiti podatke o dostupnoj postojećoj infrastrukturi koja može biti korištena za izgradnju nove mreže. Uz to, operatori će dostaviti i uvjete i naknade za pristup (čl 78 f SDPŠM-a).  Uz postojeću infrastrukturu u vlasništvu privatnih partnera, tijekom javne rasprave nositelji projekata bi na uvid trebali staviti i infrastrukturu u javnom vlasništvu, uz uvjete i naknade za pristup istoj. U izradi je Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koji će primijeniti Direktivu 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Svrha je novoga Zakona, kojim će se preuzeti ova Direktiva, olakšavanje i poticanje postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, na način kojim se promiče zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture i omogućuje djelotvornije postavljanje nove infrastrukture, kako bi se trošak postavljanja takvih mreža minimizirao.  


Da li su nam za realizaciju takvih projekata potrebne građevinske dozvole i kako riješiti „dokaz pravnog interesa“ u postupku izdavanja građevinske dozvole?

Projekti unutar ONP-a moraju se pridržavati svih mjerodavnih zakonskih propisa, što uključuje i Zakon o gradnji i ishođenje građevinske dozvole sukladno njemu.  Dokaz pravnog interesa u postupku izdavanja građevinske dozvole definiran je čl.109 Zakona o gradnji.
   

Koje tehnologije su prihvatljive i postoje li preferirane tehnologije u provedbi projekata unutar ONP-a?

ONP podržava načelo tehnološke neutralnosti, što podrazumijeva da prednost kod dodjele potpora nema niti jedna određena vrsta tehnologije.
   

Koje veleprodajne usluge moraju biti podržane u projektima unutar ONP-a? Na koji način se određuje obvezni skup veleprodajnih usluga i vrijednosti veleprodajnih naknada u pripremi pojedinačnog projekta? Kako se formiraju veleprodajne naknade za usluge predviđene projektom?

ONP propisuje obvezni skup veleprodajnih usluga koji mora biti podržan u svim projektima unutar ONP-a. Obvezni skup veleprodajnih usluga ovisan je o primijenjenom infrastrukturnom i tehnološkom rješenju u projektima (tablica 2-3 Popis obveznih veleprodajnih usluga u ONP-u, poglavlje 2.6.1. ONP-a).
Predložene veleprodajne naknade i uvjete, uz detaljno obrazloženje primijenjenih metoda i/ili usporednih vrijednosti, operator mreže izgrađene uz potpore treba dostaviti NP-u, a NP je taj prijedlog dužan dostaviti HAKOM-u. HAKOM u roku 30 dana donosi mišljenje na predložene naknade i uvjete te ga dostavlja NP-u. U slučaju negativnog mišljenja, NP je prijedlog dužan vratiti operatoru na doradu. Nakon dorade, operator prijedlog ponovno dostavlja NP-u, a NP HAKOM-u. U slučaju ponovnog negativnog mišljenja HAKOM-a, NP je dužan konzultirati se s NOP-om te uz suglasnost NOP-a i uvažavajući mišljenje HAKOM-a donijeti konačnu odluku o naknadama i uvjetima pružanja veleprodajnih usluga na mreži izgrađenoj uz potpore.
Naknade moraju biti određene primjenom slijedećih metoda, redom:
 

• Metodom usporednih cijena (eng. benchmarking). S obzirom na iste ili usporedive usluge koje se nude na ostalim područjima u RH u kojima operatori posluju pod uobičajenim tržišnim uvjetima, uključujući i usluge koje pružaju SMP operatori i čije su cijene određene kroz regulatorne mjere HAKOM-a;
• U slučaju da se iste ili usporedive usluge ne pružaju u Hrvatskoj, metodu usporednih cijena potrebno je primijeniti na iste ili usporedive usluge u državama EU, pri čemu valja voditi računa o svim razlikama i specifičnostima hrvatskog tržišta u odnosu na tržišta ostalih država EU-a;
• U slučaju da naknade nije moguće odrediti metodom usporednih cijena prema istim ili usporedivim uslugama u RH i državama EU, naknade je potrebno odrediti primjenjujući principe troškovne usmjerenosti, što može uključivati sve povezane metode, prema pravilima i s parametrima koje primjenjuje HAKOM u postupcima proračuna troškovno usmjerenih naknada.

  Detaljnije Smjernice tijelima lokalne samouprave o načelima veleprodajnog pristupa i veleprodajnog određivanja naknada mogu se pronaći na web stranici NOP-a.
   

Tko može upravljati i čije je vlasništvo novoizgrađena širokopojasna infrastruktura?
  U investicijskom modelu A (privatni DBO model) izgrađena mreža ostaje u vlasništvu operatora koji ju je i gradio i koji dalje njome i upravlja.
U investicijskom modelu B (javni DBO model) izgrađena mreža ostaje u trajnom javnom vlasništvu, a njom upravljaju tijela javne vlasti.
U investicijskom modelu C (javno-privatno partnerstvo) izgrađena mreža nakon proteka razdoblja trajanja ugovora o JPP-u, a najkasnije nakon 40 godina, vraća se u javno vlasništvo.

Izgrađenim mrežama po modelu C upravlja operator i to isključivo po veleprodajnom modelu, prema kojem operator mreže ne smije nuditi svoje usluge na maloprodajnom tržištu.
 

Moram li se i u kojoj fazi obratiti instituciji nadležnoj za javno-privatno partnerstvo u slučaju provedbe projekta po principu javno-privatnog partnerstva?

Kod projekata koji će se provoditi po investicijskom modelu C (JPP), NOP može odobriti projekt tek nakon što odgovarajuće odobrenje za projekt bude izdano od strane tijela državne uprave nadležne za JPP-ove, a temeljem propisanih procedura unutar Zakona o javno-privatnom partnerstvu.
 

Na koji način se provode postupci javne nabave i koji se kriteriji za odabir ponuda primjenjuju?

Postupci javne nabave u projektima unutar ONP-a moraju biti provedeni u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i pripadajućim podzakonskim propisima važećim u trenutku provedbe pojedinačnog projekta.
Ovisno o odabranom investicijskom modelu strukturna pravila ONP-a određuju sljedeće.
 

• U investicijskim modelima A i C primijenjeni kriterij za odabir operatora koji će graditi, održavati i upravljati širokopojasnom mrežom mora biti ekonomski najpovoljnija ponuda, pri čemu traženi iznos potpora mora biti jedan od kriterija te mora imati najveći relativni značaj u odnosu na ostale kriterije.
• U investicijskim modelima A i C, NP-ovi su dužni detalje postupka javne nabave, a što obuhvaća i ekonomske kriterije odabira najpovoljnije ponude specificirati tijekom pripremne faze projekta (kroz PRŠI) te ga svim zainteresiranim stranama staviti na uvid kroz postupak javne rasprave. Prilikom definiranja kriterija odabira ekonomski najpovoljnije ponude, NP-ovi se mogu konzultirati s NOP-om. Konačnu odluku o kriterijima odabira NP-ovi donose po okončanju postupka javne rasprave, pri čemu ta odluka mora biti konačno odobrena od strane NOP-a kroz postupak odobrenja svakog pojedinog projekta.
• ONP daje prikaz preporučenih kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, međutim konačnu odluku donose NP-ovi. Jedino pravilo kojeg se moraju pridržavati svi projekti unutar ONP-a je da traženi iznos potpora mora biti uključen u kriterije te mora imati najveći relativni značaj u odnosu na sve ostale kriterije.
• U investicijskom modelu C postupci za odabir privatnog partnera u JPP-u moraju biti usklađeni i sa odredbama Zakona o javno-privatnom partnerstvu kojim su propisani postupci javne nabave za odabir privatnih partnera u JPP-u.
• U investicijskim modelima A i C, kroz specifikaciju predmeta javne nabave za odabir operatora, NP-ovi moraju definirati sve zahtjeve koje izgrađene širokopojasne mreže, odnosno operatori tih mreža moraju ispuniti, a ugovorom o javnoj nabavi koji se sklapa s odabranim operatorom ti zahtjevi trebaju biti specificirani.
• Kod investicijskog modela B pridržavanje Zakona o javnoj nabavi odnosi se na sve postupke javne nabave kojima se odabiru isporučitelji usluga i radova vezanih uz projektiranje , izgradnju upravljanje i/ili održavanje mreže.

 

Koji su pravni propisi Republike Hrvatske i EU relevantni za izradu projekata unutar ONP-a i gdje se mogu pronaći?  

• Zakon o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“ br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14)
• Zakon o državnim potporama („Narodne novine“ br. 47/14)
• Zakon o javnoj nabavi („Narodne novine“ br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14)
• Zakon o javno-privatnom partnerstvu („Narodne novine“ br. 78/12)
• Zakon o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13)
• Smjernice primjene državnih potpora za širokopojasne mreže
• Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020.
• Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ("Narodne novine" br. 121/16)